Dalmacija

Područje Dalmacije jedan je od najstarijih zemljopisnih i regionalnih pojmova u ovom dijelu Europe. Taj primorski pojas Hrvatske dug je oko 400 km, širok do 70 km, omeđen je planinama Velebit, Dinara i Kamešnica.

Ime je dobila po ratobornom ilirskom plemenu Delmati koji su živjeli na ovim prostorima i pružali jak otpor vojsci Rimskog Carstva. Kada su ih Rimljani napokon pokorili, područje su nazvali imenom Dalmacija kako bi iskazali čast pobjeđenom neprijatelju. Današnja površina Dalmacije iznosi 12103 km2. Dijeli se na sjevernu, srednju i južnu Dalmaciju.

Na tom prostoru obitava oko 980000 stanovnika. Glavne gospodarske grane su turizam, pomorstvo, trgovina, industrija i poljodjelstvo. Administrativno obuhvaća četiri županije: Zadarsku, Šibensko-kninsku, Splitsko-dalmatinsku i Dubrovačko-neretvansku.

Splitsko-dalmatinska županija je najveća županija Hrvatske s ukupnom površinom od 14045 km² od čega kopno pokriva 4572 km². Nalazi se u središnjem dijelu južne Hrvatske, na prostorima povijesne pokrajine Dalmacije.
Polazna točka na sjeveru joj je Vrlika, dok se na jugu proteže do otoka Visa i Palagruže (ujedno i najudaljenijeg hrvatskog otoka), na zapadu do Marine, a na istoku do Gradaca i Vrgorca.

Splitsko-dalmatinska županija ima sredozemno klimatska i prirodna obilježja te ju po cijeloj njenoj dužini, u smjeru jugoistok - sjeverozapad, protkivaju planinski masivi Biokova, Mosora i Kozjaka dok joj masiv Dinare zatvara sjeveroistočnu granicu. Između ova dva planinska masiva provlači se poput zmije krška rijeka Cetina koja osim što vodom natapa plodna dalmatinska polja, sve više služi i za avanturističke sportove poput raftinga, kanu safaria, canyoninga itd. Upravo zbog ovih uvjeta i položaja prostor današnje Splitsko-dalmatinske županije je vrlo rano naseljavan od strane grčkih kolonizatora pa su tako nastajali gradovi-kolonije poput Traguriona (Trogir), Isse (otoka Visa), Pharosa (Stari Grad na otoku Hvaru) , Salone (Solin) i Epetiona (Stobreč).

Sam grad Split počeo se razvijati nešto kasnije, izgradnjom Dioklecijanove palače početkom 4. stoljeća poslije Krista ubrzo je postao trgovačko i gospodarsko središte Dalmacije. U 10. stoljeću Split postaje središtem metropolije, a puni procvat doživljava u 14. stoljeću, stvorivši samostalnu komunu - Civitas Spalatei, s najstarijim napisanim i sačuvanim gradskim Statutom iz 1312. godine. Današnji grad Split je najznačajnija putnička i tranzitna luka na Jadranu te je ujedno administrativno i kulturno središte Splitsko-dalmatinske županije.
Upravo na području ove županije mnoge civilizacije i vlasti su kroz tisućljeća ostavljali svoje tragove te se vlast stalno mijenjala.

Na ovim prostorima vladali su Grci, Rimljani, Hrvati, Mađari, Mlečani, Austro-Ugarska, Habsburška Monarhija, Napoleon, Italija, Jugoslavija i na kraju opet Hrvatska.
Dva najznačajnija kulturno-povijesna lokaliteta u ovoj županiji su Dioklecijanova palača u Splitu i gradska jezgra Trogira koji su ujedno i zaštićeni kao UNESCO-ovi spomenici svjetske kulturne baštine.


Yacht pool Booking manager - Partner login
Ova stranica koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda stranice slažete se s korištenjem kolačića. Više o kolačićima možete pročitati ovdje.
Slažem se.